
APA vs. MLA citiranje: Kada koristiti koji format
Generišite najbolji sadržaj sa AI u sekundi
Generišite najbolji sadržaj sa AI u sekundi
APA i MLA formati citiranja se razlikuju u načinu organizovanja informacija, formatiranju citata u tekstu i strukturi spiska referenci. Razumevanje kako napisati esej može vam pomoći da odlučite koji stil citiranja da koristite. Na primer, APA stil koristi prezime autora praćeno godinom izdanja u zagradama, kao što je (Smith, 2020), dok MLA stil navodi prezime autora i broj stranice bez zareza, poput (Smith 24). U spisku referenci, APA uključuje puni datum i piše velikim slovom samo prvu reč naslova, dok MLA navodi godinu izdanja kasnije i piše velikim slovom sve glavne reči u naslovu.
Ove razlike odražavaju jedinstvene prioritete svake discipline. APA se obično koristi u društvenim naukama da istakne aktuelnost istraživanja, dok se MLA preferira u humanističkim naukama, gde su detaljne tekstualne reference važnije. Razumevanje ovih razlika omogućava piscima da primene odgovarajući stil na osnovu očekivanja njihovog akademskog polja, naglašavajući važnost formalnog pisanja.
Šta je APA format?

APA (American Psychological Association) format je stil citiranja koji se široko koristi u društvenim naukama i pruža smernice za formatiranje radova i citiranje izvora u akademskom pisanju. Razvijen da stvori doslednost u naučnoj dokumentaciji, APA je postao standard za mnoge discipline koje naglašavaju istraživanja i analize zasnovane na podacima. Sveobuhvatan vodič za APA citiranje je neophodan za svakoga ko piše u oblastima poput psihologije, obrazovanja ili zdravstvene nege.
Koja je svrha APA stila?
Američko psihološko udruženje uspostavilo je ovaj format 1929. godine kako bi standardizovalo naučno pisanje. Stil se razvijao kroz više izdanja, a 7. izdanje je trenutni standard. Istraživači i studenti se oslanjaju na ove smernice kako bi kreirali jasne, dosledne akademske radove koji efikasno prenose složene istraživačke nalaze.
APA stil je dizajniran za:
- Stvaranje jasnoće u naučnom izveštavanju
- Uspostavljanje doslednog formatiranja u publikacijama društvenih nauka
- Pružanje preciznih metoda za navođenje izvora
Koje su ključne karakteristike APA formata?
APA format ima nekoliko karakterističnih odlika koje pomažu da se identifikuje u akademskom pisanju. Ove karakteristike uspostavljaju doslednu strukturu koju čitaoci upoznati sa stilom mogu lako da prate i razumeju.
APA format ima nekoliko karakterističnih odlika:
- Citati u tekstu : Koristi citiranje autor-datum (Smith, 2023)
- Naglasak na datumu : Datumi objavljivanja su istaknuti
- Naslovna strana : Uključuje strukturiranu naslovnu stranu sa naslovom rada, imenima autora i institucionalnom pripadnošću
- Apstrakt : Često zahteva kratak sažetak (150-250 reči)
- Format spiska referenci : Abecedni popis sa visećim uvlačenjima
Primer APA reference za knjigu: Smith, J. D. (2023). . Academic Press.
Kada koristiti APA format citiranja?
Znanje o tome kada primeniti APA format je ključno za akademski uspeh u mnogim disciplinama. Razumevanje konteksta u kojima se preferira APA pomoći će vam da napravite odgovarajuće izbore formatiranja za vaše zadatke i publikacije.
APA je preferirani stil u mnogim disciplinama:
- Psihologija i bihevioralne nauke
- Obrazovanje
- Socijalni rad
- Biznis
- Zdravstvena nega i zdravstvene nauke
Trebalo bi da koristite APA format kada:
- Vaš instruktor to posebno zahteva
- Pišete u oblastima društvenih nauka
- Vaše istraživanje naglašava nedavne razvoje
- Citirate naučne studije i članke iz časopisa
Šta je MLA format?
MLA (Modern Language Association) format je stil citiranja koji se obično koristi u humanističkim naukama i pruža standardizovan način za odavanje priznanja izvorima. Ovaj stil naglašava autora i specifičnu lokaciju unutar izvora, što ga čini idealnim za književnu analizu i tekstualnu kritiku. Za svakoga ko piše o književnosti, jeziku ili kulturološkim studijama, temeljni vodič za MLA citiranje je neprocenjiv resurs.
Koja je svrha MLA stila?
Modern Language Association je razvila ovaj format kako bi stvorila doslednost u praksi dokumentovanja u humanističkim disciplinama. Prvi put predstavljen 1951. godine, stil se razvijao, a 9. izdanje je trenutno najnovije. Smernice pomažu piscima u književnim i kulturološkim studijama da predstave svoje istraživanje na jasan, uniforman način koji ističe tekstualne dokaze.
MLA stil je uspostavljen da bi:
- Pružio jedinstvene smernice za istraživanja u humanističkim naukama
- Stvorio fleksibilan sistem za citiranje različitih vrsta izvora
- Naglasio autora i broj stranice kao ključne referentne tačke
- Omogućio čitaocima da lako pronađu citirane pasuse
Koje su ključne karakteristike MLA formata?
MLA format ima prepoznatljive karakteristike koje ga razlikuju od drugih stilova citiranja. Ove karakteristike podržavaju pažljivo čitanje i tekstualnu analizu uobičajenu u istraživanjima u humanističkim naukama, olakšavajući praćenje referenci na određene pasuse.
MLA format ima nekoliko karakterističnih odlika:
- Citati u tekstu : Koristi citiranje autor-broj stranice (Smith 42)
- Bez naslovne strane : Generalno ne zahteva posebnu naslovnu stranu
- Format zaglavlja : Uključuje ime studenta, ime predavača, kurs i datum na prvoj strani
- Stranica sa citiranim delima : Navodi izvore abecednim redom prema prezimenu autora
- Zaglavlja stranica : Uključuje prezime studenta i broj stranice u gornjem desnom uglu
Primer MLA unosa u Citiranim delima za knjigu: Smith, John D. . Academic Press, 2023.
Kada koristiti MLA format citiranja?
Poznavanje odgovarajućeg konteksta za MLA citiranje je važno za studente i istraživače u humanističkim naukama. Naglasak formata na tekstualnim dokazima čini ga posebno pogodnim za određene vrste akademskog pisanja i specifične discipline.
MLA je standardni stil u mnogim disciplinama:
- Književnost i književna kritika
- Jezičke studije
- Kulturološke studije
- Umetnost
- Filozofija
- Istorija
Trebalo bi da koristite MLA format kada:
- Vaš predavač to posebno zahteva
- Pišete u oblasti humanističkih disciplina
- Analizirate književne tekstove
- Citirate multimedijalne i digitalne izvore
- Vaš rad naglašava tekstualnu analizu
Kada koristiti MLA format generalno se podudara sa pisanjem fokusiranim na humanističke nauke, gde su pažljivo čitanje i analiza tekstova centralni za argument. Razumevanje različitih [vrsta eseja](https://eskritor.com/types-of-essays/) može informisati vaš izbor formata citiranja. MLA-ov pojednostavljeni pristup citiranju, koji naglašava brojeve stranica umesto datuma objavljivanja, odražava fokus humanističkih nauka na sadržaj tekstova, a ne na njihovo istorijsko mesto u istraživačkoj hronologiji.
Kako se razlikuju APA i MLA citati?
Razumevanje razlika između APA i MLA formata je ključno za njihovu pravilnu primenu u akademskom pisanju. Ove razlike odražavaju različite vrednosti i prioritete različitih akademskih disciplina i tradicija dokumentovanja. Prepoznavanje ovih kontrasta pomaže piscima da održe doslednost i ispune očekivanja predavača ili izdavača.
Koje su razlike u citiranju unutar teksta?
Citati unutar teksta direktno upućuju na izvore u telu akademskih radova. Razlike u formatiranju između APA citata i MLA citata odražavaju različit naglasak koji svaki stil stavlja na određene vrste bibliografskih informacija.
APA citati unutar teksta:
- Uključuju prezime autora i godinu objavljivanja: (Smith, 2023)
- Za direktne citate, dodaje se broj stranice: (Smith, 2023, str. 42)
- Dva autora: (Smith & Jones, 2023)
- Tri ili više autora: (Smith et al., 2023)
MLA citati unutar teksta:
- Uključuju prezime autora i broj stranice bez zareza: (Smith 42)
- Godina objavljivanja nije potrebna u citatu
- Dva autora: (Smith and Jones 42)
- Tri ili više autora: (Smith et al. 42)
Kako se porede liste referenci i stranice korišćenih dela?
Metod za sastavljanje izvora na kraju akademskih radova značajno se razlikuje između APA formata citiranja i MLA formata citiranja. Ove razlike utiču ne samo na to kako informacije izgledaju, već i na to koje bibliografske informacije dobijaju naglasak.
APA lista referenci:
- Označena kao "References" u naslovu odeljka
- Datum objavljivanja se pojavljuje nakon imena autora u zagradama
- Naslovi koriste rečenični stil (samo prva reč i vlastite imenice su kapitalizovane)
- Uključuje DOI (Digital Object Identifier) kada je dostupan
- Naglašava lokaciju i ime izdavača
MLA korišćena dela:
- Označena kao "Works Cited" u naslovu odeljka
- Datum objavljivanja se pojavljuje prema kraju citata
- Naslovi članaka se pojavljuju u navodnicima; naslovi većih dela su u kurzivu
- Naslovi koriste stil naslova (sve glavne reči kapitalizovane)
- Naglašava medij objavljivanja
Koje smernice za formatiranje razlikuju stilove citiranja?
Celokupno formatiranje akademskih radova varira između APA i MLA stilova dokumentacije. Razumevanje ovih razlika pomaže piscima da pravilno strukturiraju cele dokumente, a ne samo citate.
APA smernice za formatiranje:
- Zahteva formalnu naslovnu stranu sa specifičnim elementima
- Uključuje tekuće zaglavlje na svakoj stranici za identifikaciju
- Zahteva apstrakt (obično 150-250 reči) koji rezimira sadržaj
- Koristi naslove odeljaka za hijerarhijsku organizaciju sadržaja
- Primenjuje dvostruki prored kroz ceo dokument
MLA smernice za formatiranje:
- Isključuje posebnu naslovnu stranu (osim ako nije posebno zatraženo)
- Postavlja zaglavlje u gornjem levom uglu prve stranice sa ličnim informacijama
- Postavlja broj stranice i prezime studenta u gornjem desnom uglu
- Centrira naslov pre početka glavnog teksta
- Primenjuje dvostruki prored kroz ceo dokument
Ove razlike u formatiranju odražavaju disciplinske prioritete: APA naglašava datume, ističući važnost aktuelnosti u naučnim istraživanjima, dok MLA fokusira brojeve stranica, olakšavajući analizu specifičnih pasusa u književnim delima.
Kako izabrati između APA i MLA formata?
Izbor između APA stila citiranja i MLA stila citiranja prati logične obrasce zasnovane na akademskom kontekstu i vrsti sadržaja. Razumevanje kada koristiti APA format naspram kada koristiti MLA format jača akademsko pisanje i pokazuje naučnu kompetentnost unutar konvencija specifičnih za određenu disciplinu.
Koja razmatranja akademske discipline se primenjuju?
Najpouzdaniji pokazatelj za izbor stila citiranja ostaje akademska oblast. Ova razlika nije proizvoljna—svaka disciplina je razvila konvencije citiranja koje podržavaju njene jedinstvene istraživačke pristupe i analitičke metode.
Društvene nauke gravitiraju ka APA citiranju:
- Psihologija: Naglašava eksperimentalni dizajn i najnovija otkrića
- Sociologija: Vrednuje aktuelna istraživanja i empirijske studije
- Obrazovanje: Fokusira se na evoluciju obrazovnih teorija i praksi
- Biznis: Prioritizuje savremene studije slučaja i analizu tržišta
- Sestrinstvo i zdravstvene nauke: Zahteva najnovija klinička istraživanja
Humanističke nauke prihvataju MLA citiranje:
- Književnost: Fokusira se na pažljivo čitanje i analizu teksta
- Filozofija: Proučava originalne tekstove i njihove interpretacije
- Istorija umetnosti: Analizira kreativna dela i kritičke komentare
- Istorija: Procenjuje primarne izvore i istorijske dokumente
- Jezičke studije: Istražuje lingvističke obrasce i primere upotrebe
Ova podela postoji jer se istraživanja u društvenim naukama obično nadograđuju na nedavna otkrića, čineći datume objavljivanja ključnim (specijalnost APA). Humanistička nauka često uključuje analizu specifičnih odlomaka iz tekstova, čineći brojeve stranica neophodnim za verifikaciju (prednost MLA).
Kako zahtevi za objavljivanje utiču na izbor citiranja?
Dok disciplinske konvencije pružaju opšte smernice, specifični zahtevi za citiranje iz autoritativnih izvora uvek treba da imaju prednost:
- Akademski zadaci: Zahtevi profesora uvek zamenjuju opšta pravila—proverite silabus i uputstva za zadatak
- Smernice odeljenja: Neki odseci održavaju sopstvene preferencije za citiranje koje se mogu razlikovati od širih disciplinskih standarda
- Podnošenje časopisima: Publikacije često pružaju detaljne stilske vodiče koji modifikuju standardne formate
- Komisije za teze: Diplomske komisije mogu implementirati specifične zahteve za formatiranje izvan osnovnih stilova citiranja
Kada zahtevi deluju nejasno, traženje pojašnjenja pre podnošenja rada može sprečiti značajno vreme za reviziju i potencijalne kazne u ocenjivanju.
Kako bi sadržaj i izvorni materijal trebalo da utiču na izbor formata?
Priroda izvora i način na koji ih pisci koriste trebalo bi da utiču na izbor formata citiranja:
Izaberite APA format citiranja kada rad:
- Naglašava skorašnjost istraživanja i hronološki razvoj ideja
- Oslanja se prvenstveno na recenzirane naučne članke i naučne publikacije
- Predstavlja statističke podatke, rezultate istraživanja i eksperimentalne rezultate
- Fokusira se na teorijske okvire koji se razvijaju tokom vremena
- Raspravlja o metodološkim pristupima i njihovom razvoju
Izaberite MLA format citiranja kada rad:
- Fokusira se na analizu specifičnih tekstova, kreativnih dela ili kulturnih artefakata
- Sadrži česte direktne citate koji zahtevaju precizne reference stranica
- Uključuje raznovrsne tipove izvora, uključujući multimediju, performanse ili umetnička dela
- Ispituje jezičke obrasce, retoričke uređaje ili književne tehnike
- Raspravlja o istorijskom kontekstu i interpretativnim tradicijama
Razumevanje ovih razlika pomaže piscima ne samo da pravilno formatiraju, već i da strukturiraju analizu na načine koji su u skladu sa disciplinskim očekivanjima i standardima dokumentacije.
Koji su najbolji alati za citiranje?
Ručno kreiranje savršenih citata može biti vremenski zahtevno i podložno greškama. Srećom, dostupno je nekoliko alata za citiranje u APA i MLA stilovima koji pojednostavljuju proces dokumentacije. Korišćenje odgovarajućih resursa za citiranje značajno smanjuje greške u formatiranju i štedi dragoceno vreme za istraživanje i pisanje.
Eskritor

Eskritor alat za citiranje pruža asistenta za pisanje sa veštačkom inteligencijom koji čini formatiranje citata jednostavnim i bez grešaka. On integriše podršku za citiranje direktno u proces pisanja, stvarajući neometan tok rada za akademske radove koji zahtevaju pravilnu dokumentaciju.
Eskritor generator citata nudi sledeće prednosti:
- Automatsko generisanje citata: Unesite informacije o izvoru i dobijte pravilno formatirane citate u APA, MLA i drugim stilovima, eliminirajući potrebu za pamćenjem složenih pravila formatiranja.
- Podrška za citiranje u tekstu: Generiše i citate u tekstu i unose za listu referenci koji se savršeno podudaraju, osiguravajući doslednost kroz ceo dokument.
- Provera formata: Skenira greške u citiranju i nedoslednosti u formatiranju, otkrivajući greške koje bi inače mogle proći neopaženo.
Prednosti:
- Podržava više stilova citiranja (APA, MLA, Chicago, itd.)
- Generiše i citate u tekstu i pune citate
- Automatski otkriva greške u formatiranju
- Besprekorna integracija sa procesom pisanja
Nedostaci:
- Ograničene mogućnosti istraživanja
Zotero
Zotero je besplatan alat za upravljanje referencama koji pomaže korisnicima da prikupljaju, organizuju i citiraju izvore direktno iz svog pretraživača. Automatski hvata informacije o citiranju sa veb stranica, akademskih časopisa i PDF dokumenata, omogućavajući korisnicima da izgrade pretraživu biblioteku referenci koja se može koristiti u različitim dokumentima.

Prednosti:
- Besplatan i otvorenog koda
- Integracija sa pretraživačem za brzo hvatanje izvora
- Snažni organizacioni alati sa označavanjem i fasciklama
Nedostaci:
- Interfejs može delovati zastarelo
- Sinhronizacija između uređaja zahteva podešavanje i nalog
Mendeley
Mendeley kombinuje upravljanje referencama sa akademskim umrežavanjem i anotacijom PDF-ova. Omogućava korisnicima da označavaju i komentarišu PDF-ove dok čuvaju podatke o citiranju, što ga čini posebno korisnim za istraživače koji rukuju velikim količinama literature.

Prednosti:
- Ugrađeni PDF pregledač i alati za anotaciju
- Podržava sinhronizaciju citata između uređaja
- Nudi funkcije za saradnju i otkrivanje istraživanja
Nedostaci:
- Zahteva instalaciju za punu funkcionalnost
- Neke napredne funkcije su ograničene na premium korisnike
EndNote

EndNote je sveobuhvatan alat za upravljanje referencama koji preferiraju istraživači koji rade na velikim, složenim projektima. Nudi moćne funkcije poput prilagođavanja stila citiranja, pretraživanja punog teksta unutar vaše biblioteke i napredne alate za organizaciju za upravljanje stotinama ili hiljadama izvora.
Prednosti:
- Idealan za upravljanje velikim bibliografijama
- Kreiranje prilagođenih stilova citiranja
- Napredne opcije pretraživanja i filtriranja
Nedostaci:
- Skup u poređenju sa alternativama
- Strmija kriva učenja za nove korisnike
Citation Machine

Citation Machine omogućava korisnicima da generišu citate u različitim stilovima ručnim unošenjem detalja o izvoru. Posebno je koristan za brzo kreiranje citata i često ga koriste studenti za jednokratne projekte ili zadatke.
Prednosti:
- Jednostavan i brz za korišćenje
- Podržava širok spektar stilova citiranja
- Nije potrebna prijava za osnovne funkcionalnosti
Nedostaci:
- Sadrži reklame i dodatne ponude
- Ručni unos može dovesti do korisničkih grešaka
EasyBib
EasyBib pruža platformu jednostavnu za korišćenje za kreiranje citata sa vođenim, korak-po-korak unosima. Dizajniran je sa studentima na umu, pomažući im da izbegnu greške u citiranju i nudeći provere gramatike i plagijata kao deo svojih premium funkcija.
Prednosti:
- Prilagođen početnicima sa korak-po-korak uputstvima
- Uključeni alati za gramatiku i plagijat
- Lako izvozi u Microsoft Word ili Google Docs
Nedostaci:
- Besplatna verzija ima ograničene funkcije
- Reklame i ometanja u besplatnoj verziji
Zaključak
Savladavanje razlika između APA i MLA formata citiranja je ključno za akademski uspeh, jer vas takođe može usmeriti na kada parafrazirati informacije. Iako mogu delovati kao puki detalji formatiranja, korišćenje odgovarajućeg stila citiranja pokazuje vaše razumevanje disciplinskih konvencija. Pravilno citiranje ne samo da izbegava plagijat, već pokazuje i vašu sposobnost da se bavite naučnim konvencijama u vašoj oblasti.
Zapamtite ove ključne tačke:
- APA format naglašava aktuelnost istraživanja i prvenstveno se koristi u društvenim naukama
- MLA format se fokusira na tekstualnu analizu i predstavlja standard u humanističkim naukama
- Vaš izbor treba da bude vođen vašom disciplinom, zahtevima predavača i vrstama izvora
Eskritor pojednostavljuje proces citiranja automatskim formatiranjem vaših referenci, istovremeno podržavajući celokupni tok vašeg pisanja. Počnite da koristite Eskritor danas kako biste proizveli savršeno formatirane akademske radove i fokusirali se na razvijanje svojih ideja umesto da brinete o detaljima citiranja.
Često postavljana pitanja
Glavna razlika je što APA naglašava datume objavljivanja (koristeći autor-godina citiranje) dok MLA naglašava brojeve stranica (koristeći autor-stranica citiranje). APA se obično koristi u društvenim naukama, dok je MLA standard u humanističkim disciplinama.
APA citati u tekstu uključuju prezime autora i godinu objavljivanja u zagradama (Smith, 2023). Za direktne citate, dodajte broj stranice nakon godine (Smith, 2023, str. 42). Višestruki autori prate specifična pravila formatiranja.
U APA stilu, lista referenci nosi naslov "References" i uključuje prezime autora praćeno inicijalima, sa godinom u zagradama. MLA koristi naslov "Works Cited", navodi puna imena, i ne uključuje godinu objavljivanja nakon imena autora.
Sa Eskritorom možete prebacivati između stilova citiranja jednim klikom. Platforma automatski reformatira sve postojeće citate da odgovaraju izabranom stilu, eliminišući potrebu za ručnim podešavanjima kroz ceo dokument.
Ne, akademski radovi treba da se drže jednog doslednog stila citiranja. Mešanje stilova citiranja može zbuniti čitaoce i smanjiti kredibilitet. Alati poput Eskritora pomažu u održavanju doslednosti stila kroz ceo dokument.